|
|
|||||
|
|
|||||
14.
VII - 14. VIII 2004.
|
NEZABORAVNI OPERNI ZBOROVI / UNFORGETTABLE CHORAL SONGS |
|
Galerija Meštrović / Mestrovic Gallery: 14. kolovoz / August 2004.
Dirigent Conductor : HARI ZLODRE Koncertmajstor
Concert Master :
Julian Nechita Program G. Verdi: NABUCCO - Uvertira G. Verdi: NABUCCO - Coro di Schiavi Ebrei (Zbor Židova) G. Verdi: TRUBADUR - Coro di Zingari (Zbor Cigana) J. Gotovac: DUBRAVKA - Himna slobodi J. Gotovac: MILA GOJSALIĆA - O, zemljo naša J. Gotovac: ERO S ONOGA SVIJETA - Završno kolo P.
Mascagni: CAVALLERIA RUSTICANA C.
Orff: CARMINA BURANA |
|
HARI ZLODRE rođen je 1967. godine u Splitu, gdje je završio srednju glazbenu školu na odsjeku za glasovir, a prve poduke iz dirigiranja uzima kod prof. Lea Anića. Studij dirigiranja završio je 1993. godine u klasi prof. Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za rad i uspjehe tijekom studija iste je godine dobio Rektorsku nagradu Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu djeluje od 1992. u početku kao zborovođa i asistent dirigenta, da bi u sezoni 1993/94. i premijerno ravnao izvedbama Teute, Rigoletta, Đavola u selu, te operom Traviata u produkciji HNK Split diplomirao dirigiranje. U narednim sezonama Zlodre dirigira brojnim koncertima i opernim naslovima, a uz dirigentske obveze vodi Zbor HNK Split te predaje "studij opernih uloga" na splitskom područnom odjeljenju Muzičke akademije iz Zagreba. Od sezone 2000/01 Hari Zlodre Ravnatelj je Opere HNK Split, a od 2003. godine i Ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. To razdoblje karakterizirano je ujedno i novim dirigentskim uspjesima među koje svakako treba uvrstiti ravnanje Normom s ovogodišnjeg Splitskog ljeta, Aidom na 49. splitskom ljetu, ili u sezoni Puccinijevom Toscom (2002), Massenetovim Wertherom (2003), Verdijevom Traviatom (2004), kao i brojnim komornim i simfonijskim koncertnim naslovima. ZBOR I ORKESTAR OPERE HNK SPLIT Opera Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, (jedna od četiri identične institucije u Hrvatskoj, uz riječku, osječku i zagrebačku) u samom je vrhu hrvatskih izvođačkih dostignuća na području opere. Visokom razinom svojih izvedaba Zbor i Orkestar uspješno se nose i s kriterijima europske konkurencije. Splitsku operu čini kompletan izvođački ansambl velikog potencijala: zbor sjajnih glasovnih mogućnosti i impozantnog zvuka; orkestar odličnih svirača koji okupljeni u simfonijskom sastavu, u različitim komornim ansamblima ili pak kao solisti, uspješno iskoračuju iz opere i u područje simfonijske, koncertne i komorno-solističke literature. Svi zajedno, obogaćeni povremeno aktivnim gostima iz drugih sredina, oni čine moćan ansambl koji privlači i oduševljava sve veći broj ljubitelja glazbene umjetnosti i interpretacijskim dometima i raznolikošću repertorne ponude. Posljednje desetljće na repertoaru Opere osim praizvedbi djela domaćih autora (poput Paraćeve "Judite" ovjenčane 2000. godine nagradom Hrvatskog glumišta i za režiju i za naslovnu žensku ulogu, kao i nagradama "Judita" i "Peristil" na 47. splitskom ljetu) te sjajnih produkcija Hatzeova "Povratka" (2003), Gotovčevog "Era s onoga svijeta" (2001), Tijardovićevog "Spli'skog akvarela" (1999); ovaj ansambl s podjednakim uspjehom izvodi i najčuvenije svjetske opere: Bellinijevu "Normu" (2004), Verdijevu "La Traviata" (2004), Bizetovu "Carmen" (2003), Massenetovog Werthera (2003), Leoncavallove "I Pagliacci" (2003), Donizettijev "Ljubavni napitak" (2002), Puccinijevu "Toscu" (2002), Verdijev "Rigoletto" (2000), Offenbachovog "Orfeja u podzemlju" (1999), Donizettijevu "Luciu di Lammermoor" (1999), Rossinijeva "Turčina u Italiji" (1998) - nagrada hrvatskog glumišta za najbolju glazbeno-scensku predstavu u 1999. godini; Rossinijeva "Seviljskog brijača" (1998) - nagrada "Milka Trnina" 1999. godine; Puccinijevu "Turandot" (1997), Straussovu "Salome" (1996), Puccinijevu "La Boheme" (1995), Orffovu "Carmina burana" (1995)... Verdi ima posebno mjesto na repertoaru Splitske opere: "Nabucco" i "Aida" tradicionalno su i kontinuirano na njenome repertoaru, osobito u vrijeme Festivala Splitsko ljeto, ali su neprestano dopunjavani i drugim operama slavnog talijanskog kompozitora: "Falstaff" (1997), "Trubadur" (1994), "Lombardijci" (1994), "Rigoletto" (1993, 2000), "La Traviata" (1992, 2004)... Tom nizu, splitska Opera u 2001, Verdijevoj godini, pridružila je još dva naslova: "Attilu" i "Requiem" koji su izvedeni na 47. i 48. Splitskom ljetu. Konstantom u radu splitske Opere može se također smatrati i sustavna briga o hrvatskoj glazbenoj baštini. Uz stalno obnavljanje nadaleko poznatih i popularnih naslova poput Tijardovićeva "Spli'skog akvarela" (1999) ili "Male Floramye" (2001), tu su također i nezaobilazna djela drugih hrvatskih autora: prije svih Jakova Gotovca sa "Stancem" (1996), "Milom Gojsalića" (1995), "Petrom Svačićem" (1992), Josip Hatze s "Adelom i Marom" (1993), Ivan Zajc s "Nikolom Šubićem Zrinjskim" (1991)... Otvorenost spram posve novih djela suvremenih hrvatskih autora rezultirala je i nizom praizvedbi od kojih treba istaknuti barem madrigale "Spiriti eccelenti" Petra Bergama (1998), operu-musical "Krvava svadba" Mirka Krstičevića (1997) kao i koncertnu autorsku večer istog autora 2004, mini operu "Komorni trio" Olje Jelaske (1997), "Staro groblje na Sustipanu" don Šime Marovića (1993), "Missu Marulianu" Frane Paraća (1993)... da bi Opera HNK Split vraćajući se 2000. godine ponovo Paraću i praizvodeći njegovu "Juditu" doživjela oduševljena odobravanja publike i nepodijeljena priznanja kritike. Uostalom, uz brojnost i raznolikost opernih naslova koji su navedeni ovdje, kao i još brojnijih koncertnih koje bi bilo nemoguće iscrpno nabrajati, navedimo da su Operom HNK Split najčešće ravnala redom vrhunska imena hrvastke dirigentske scene od koji je većina napravila i respektabilnu međunarodnu karijeru: Uz donedavnog umjetničkog ravnatelja Opere Nikšu Barezu, tu su, Vjekoslav Šutej, Ivo Lipanović Loris Voltolini, Hari Zlodre, Pavle Dešpalj, Tonko Ninić, Mladen Tarbuk, Miroslav Homen, Damir Marušić, Drago Bubalo... Pridodamo li današnjim dirigentima imena takvih glazbenih autoriteta kakvi su bili Lovro pl. Matačić, Boris Papandopullo ili Silvije Bombardelli, koji su znali dirigirati ali i skladati baš za Zbor i Orkestar splitske opere, onda je tek razvidan kako potencijal ansambla o kojem je riječ, tako i zadovoljstvo njihovih ravnatelja dosezima Opere HNK Split. |
