|
SUSRETI PRIJE PONOĆI, mala je baletna
komedija u jednome činu na glazbeni kolaž različitih autora u
koreografiji i režiji Ljiljane Gvozdenović
Sreća, ljubav, sjeta, ali i ljutnja likova ove predstave iskazane su
plesom praćenim glazbom valcera, tarantele ili ljudskim glasom—pjesmom.
Susreti ljudi različitih karaktera u ono doba noći u kojemu se mogu
zbiti svakakvi čudesni događaji, tema su ove šaljive baletne predstave.
U pet minuta do ponoći sve je moguće, ponekad vrijeme može stati, kao u
kakvoj čudesnoj bajki, a ponoć nikada ne mora ni stići. U to gluho doba
noći kazaljke sata mogu poludjeti, a ljudi mogu doživjeti susrete
0 kojima su samo sanjali. Oko ponoći, moguće je bez straha prepustiti se
onome što dnevna
svjetlost čini opasnim, pokazati svoje unutarnje lice bez bojazni da će
ono odati dobro skrivenu
krhkost, a za uzvrat moguće je toliko toga doživjeti: napokon pronaći
svoju dugo traženu Pepeljugu
ili Princa, zapjevati, zaplesati, dok ponoć dugo dugo dolazi.
LJILJANA GVOZDENOVIĆ, balerina, koreografkinja, pedagoginja i baletni
majstor. Rođena je 1955' godine u Vinkovcima. Nakon završene Škole za
klasični balet u Zagrebu angažirana je u Baletu Hrvatskoga narodnog
kazališta u Zagrebu. U sezoni 1980./81. boravila je u Kijevu, gdje je u
Akademskom kazalištu Taras Ševčenko interpretirala uloge u baletima
Labuđe jezero Čajkovskoga
i Giselle Adama. Nakon povratka dobiva status prve solistice zagrebačkog
Baleta, s kojim je gostovala
na mnogim svjetskim baletnim pozornicama te surađivala s berlinskim
ansamblom Ballet
International. Od 1995. godine surađivala je u Baletu HNK u Splitu, gdje
je postavila balete Giselle
Adama, Ščelkunčik Čajkovskog, Kuća pokraj mora, a tijekom sezone
1998/99. obnašala i dužnost
ravnateljice. Koreografirala je različite programe za kazalište i
Hrvatsku televiziju, a kao baletna
pedagoginja surađuje sa Školom za klasični balet. U zagrebačkom Baletu
koreografirala je balete
Mačak u čizmama Brune Bjelinskoga i Maestro na glazbu Borisa Papandopula.
DINKA JERIČEVIC, scenografkinja. Završila je Odjel za arhitekturu i
unutarnje uređenje Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu i nastavila
školovanje u Londonu. Nakon povratka u Zagreb 1969. godine, radi kao
scenografkinja na televiziji i filmu. Od prve kazališne scenografije
1974. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, ostvarila je
šezdesetak dramskih, opernih i baletnih scenografija, a od 1992. godine,
kao stalna scenografkinja nacionalnog kazališta, surađuje s mnogim
hrvatskim redateljima i koreografima. Ostvarila je više od tristo
televizijskih, jednako toliko kazališnih i petnaest filmskih
scenografija. Dobitnica je mnogih strukovnih nagrada, među ostalima,
Sterijinog pozorja, Gavellinih večeri, Opernog biennala u Ljubljani,
Dana satire, Marulovih dana, Pulskog festivala, Nagrade hrvatskoga
glumišta i dr.
DŽENISA PECOTIĆ, kostimografkinja. Diplomirala je dizajn tekstila i
odjeće na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kao autorica i suautorica
napravila je kostimografije za niz dramskih, opernih i plesnih predstava
u mnogim hrvatskim kazalištima i supotpisala kostimografije za dva
igrana filma. Od 1982. godine članica je ULUPUH-a, od 1984. Hrvatske
zajednice samostalnih umjetnika. Bavi se modnim dizajnom i stajlingom, a
od 1983. godine redovito izlaže skupno i samostalno u hrvatskim i
stranim galerijama i muzejima.
SAŠA FISTRIĆ, dizajner svjetla. Rođenje u Zagrebu 1973. godine. Nakon
završene Građevinsko-tehničke škole, 1995. godine počinje raditi u
kazalištu, prvo u Glumačkoj družini Histrion, zatim ZKM-u. Od 2005.
angažiranje u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Kao oblikovatelj svjetla
realizirao je osamdesetak kazališnih predstava, izložbi i koncerata.
Član je ULUPUH-a.
IVANKA BOLJKOVAC, operna pjevačica. Rođena je u Karlovcu, dok je u
Zagrebu diplomirala i magistrirala solo-pjevanje na Muzičkoj akademiji u
klasi prof. Marije Borčić Nakon diplome osvojila je nekoliko prvih
nagrada na natjecanjima mladih glazbenih umjetnika u zemlji i
inozemstvu. Debitirala je 1980. godine na sceni zagrebačke Opere kao
Elizabeta u Verdijevu Don Carlosu i odmah dobila angažman u nacionalnoj
opernoj kući, u kojoj je do danas interpretirala niz prvih i naslovnih
uloga melodramsko-sopranskog faha u opernim djelima Verdija (Trubadur,
Krabuljni ples, Aida, Moć sudbine, Otello), Puccinija {Plašt, Tosca),
Rossinija (Mojsije u Egiptu), Mozarta (Figarov pir, Don Giovanni,
Idomeneo, Čarobna frula), Richarda Straussa (Elektra), Čajkovskoga
(Pikova dama), Wagnera (Walkiire, Rajnino zlato), Mascagnija (Cavalleria
rusticana), Zajca (Nikola Šubić Zrinjski)\ dr. Često nastupa u
koncertnim izvedbama djela velikih svjetskih glazbenih autora te puno
gostuje diljem Hrvatske i Europe. Dobitnica je velikog broja nagrada i
priznanja, između ostaloga: Nagrade Darko Lukić, Nagrade Marijana Radev,
Nagrade Milka Trnina, dvije Nagrade hrvatskog glumišta, Medalje grada
Karlovca, Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, i dr. Snimila je
nekoliko nosača zvuka. S koreografkinjom Ljiljanom Gvozdenović
surađivala je u dvije baletne predstave; Mačku u čizmama Bjelinskoga i
Maestru Papandopula izvedenim u Baletu HNK u Zagrebu proteklih sezona.
ANDREJ IZMESTJEV, baletni plesač. Rođen je 1967. godine u Moskvi gdje je
završio Akademiju za baletnu umjetnost Nakon usavršavanja u Sankt
Peterburgu od 1985. je angažiran u Teatru opere i baleta u Talinu.
Godine 1986. dobio je državnu nagradu Estonije za najbolje umjetničko
ostvarenje na području glazbeno-scenske umjetnosti. U zagrebačkom Baletu
angažiran je od 1992. godine, od kad interpretira mnoge solističke i
glavne uloge u baletima Labuđe jezero, Trnoružica i Ščelkunčik
Čajkovskoga, Giselle Adama, Don Quijote i Bajadera Minkusa, Romeo i
Julija Prokofjeva, Čudesni mandarin Bartoka, Coppelia Delibesa, Carmina
burana Orffa, Đavo u selu Lhotke, Četiri godišnja doba Vivaldija,
Chopiniana Chopina, Carmen Bizeta-Šćedrina, Mačak u čizmama Bjelinskoga.
Posljednjih godina radi kao pedagog i baletni majstor. Gostovao je na
svim hrvatskim baletnim scenama, a često gostuje i u inozemstvu.
PAVLA MIKOLAVČIĆ, balerina. Rođena je 1979. godine u Zagrebu. Nakon
završene Škole za klasični balet angažirana je u zagrebačkom Baletu,
zatim sedam sezona u Bayerische Staatsballet u Munchenu, gdje je
završila Visoku školu za glazbu, odsjek klasičnog baleta. Pohađala je
mnoge domaće i inozemne plesne seminare, a od 2004. ponovno je
angažirana u zagrebačkom Baletu. Interpretirala je uloge u baletima;
Labuđe jezero, Trnoružica i Orašar Čajkovskoga, Don Quijote i Bajadera
Minkusa, Giselle Adama, Pepeljuga i Romeo i Julija Prokofjeva,
Chopiniana Chopina, Coppellia na Montmartreu Delibesa-Vamosa, Maestro
Papandopula i dr. Osvojila je nekoliko međunarodnih baletnih
pojedinačnih i skupnih nagrada. Na Prvome hrvatskom natjecanju mladih
baletnih umjetnika Mia Čorak Slavenska 2006. godine, osvojila je Zlatnu
medalju.
GEORGE STANCIU, baletni plesač. Rođen je 1982. godine u rumunjskom gradu
Iasi. Diplomirao je na Baletnom sveučilištu u Kijevu 1999. godine, od
kada je angažiran u Baletu HNK u Zagrebu. Do danas je interpretirao
mnoge solističke uloge u baletima Bajadera i Don Quijote Minkusa,
Čudesni mandarin Bartoka, Đavo u selu Lhotke, Labuđe jezero, Tmoružica i
Ščelkunčik Čajkovskoga, Licitarsko srce Baranovića, Coppelia Adama, Ples
kadeta Straussa, Johannes Faust passion Šparembleka, Balade... koje
donosi vjetar... Wellenkampa, Bogovi su ljuti Zurovca, Amore... mio
Boldina, Čajkovski pas de deux, Mačak u Čizmama Bjelinskoga, Maestro
Papandopula. Gostovao je u Italiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj,
Španjolskoj. Dobitnik je Nagrade Oskar Harmoš 2002. i 2006. godine za
uloge ostvarene u baletima Bajadera, Don Quijote, Bogovi su ljuti,
Maestro.
VALENTINA KRŽIĆ , balerina. Rođena je u Zagrebu 1974. godine, gdje je
završila Školu za klasični balet. Od 1993. godine angažirana je u Baletu
zagrebačkog HNK, u kojemu je ostvarila solističke uloge u baletima;
Ščelkunčik, Tmoružica i Labuđe jezero Čajkovskoga, Don Quijote Minkusa,
Trijumf Afrodite Orffa, Dom Bernarde Albe Kelemena, Ne hodi po travi...
padaju anđeli Juzbašica, Maestro Papandopula, Coppelia na Montmartreu
Delibesa-Vamosa. Dobitnica je Nagrade Ana Roje 1998. godine.
ARCADIE BELENCO, baletni plesač. Rodio se 1978. godine u moldavskom
gradu Kišinjovu, gdje je završio Visoku školu za baletnu umjetnost i
odmah bio angažiran u Teatru opere i baleta rodnoga grada. Slijedio je
angažman u baletnom ansamblu Kazališta Oleg Danovski u rumunjskom gradu
Constanti, doškolovanje u francuskom Limogesu i angažman u ansamblu
zagrebačkog Baleta od 2003. Interpretirao je solističke uloge u baletima
Labuđe jezero, Ščelkunčik i Tmoružica Čajkovskoga, Romeo i Julija i
Pepeljuga Prokofjeva, Giselle Adama, Maestro Papandopula, Coppelia na
Montmartreu Delibesa-Vamosa, i dr.
DUNJA NOVKOVIČ , balerina. Rođena je 1983. godine u Zagrebu. Nakon
završene Škole za klasični balet osvojila je prvo mjesto na 39.
hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa. Od 2001. godine
nastupa u baletnom ansamblu Hrvatskoga narodnog kazališta u mnogim
repertoarnim predstavama: Labuđe jezero i Ščelkunčik Čajkovskoga,
Bajadera Minkusa, Serenade Balanchinea, Romeo i Julija Prokofjeva, Mačak
u čizmama Bjelinskoga, Đavo u selu Lhotke, Maestro Papandopula,
Coppellia na Montmartreu Delibesa-Vamosa.
DANIIL YASTREBOV, baletni plesač. Rodio se 1982. godine u Sankt
Peterburgu, gdje je diplomirao na baletnoj Akademiji i nastavio se
usavršavati u munchenskoj baletnoj školi Heinz Bossl Stiftung. U Baletu
ljubljanskoga SNG-a angažiran je od 2003. godine, a zatim 2005. dolazi u
angažman zagrebačkog Baleta, gdje je nastupao u predstavama Orašar i
Tmoružica Čajkovskoga, Maestro Papandopula, Coppellia na Montmartreu
Delibesa-Vamosa i dr.
|
