O FESTIVALU

PROGRAM  

NAGRADE

NOVOSTI 

ULAZNICE

SPONZORI

ABOUT FESTIVAL

PROGRAMME

AWARDS

NEWS 

TICKETS

SPONSORS




14. VII - 14. VIII 2005
.

 
LAMA LO! / WHY NOT!
Jerusalem Klezmer Ensemble

Tvrđava Gripe Gripe Fortress: 27. VII 2005. u 21.00



Roman Kekhman, klarinet  
Evgeny Gulyev, gitara
Michael Gaysinsky, glas
Yakov Enti, violina
Valeri Lipets, bas gitara
Aleyander Zlotnikov, orgulje
Bella Kresin, glasovir


Jeruzalem Klezmer ansambl poznatiji pod nazivom LAMA LO / WHY NOT / ZAŠTO NE, osnovan je 1999. godine
 i pruža nam novo viđenje židovske tradicionalne glazbe protkane brojnim elementima klasične glazbe, jazza, narodne glazbe Srednjeg istoka i brojnih drugih glazbenih utjecaja. Solisti
ansambla već su nagrađivani najvišim nacionalnim priznanjima, a sam ansambl uz nagrade u Izraelu  dobitnik je i nagrade UNESCO-a za poticanje dijaloga kroz glazbu.


Program Programme

1. Masky Show
2. Zemer Atik - Yoshke
3. Lebedev "Romeyne - solist Michael Gaysinsky
4. A nigndl - solist Michael Gaysinsky
5. Rabbi Chaim Dance - solist Yakov Entin
6. Rabbi Elimelech - solist Roman Kekhman
7. Mamele - solist Michael Gaysinsky
8. Mechutonim geen - solist Michael Gaysinsky
9. Die Mame ist Gegangen
10. Olga
11. Az der rebe zingt - solist Michael Gaysinsky
12. Old Romanian Style - solist Roman Kekhman
13. Azoy Tantzmen min Odessa - solist Yakov Entin
14. Silt Night Dixie
15. Klezmer's Polka
16. Vozraduemsia (Hava Naglia)
17. Balagula - solist Roman Kekhman
18. The Gold Jerusalem - solist Michael Gaysinsky


Traditional - 1, 2, 5, 6, 8, 9, 11, 13, 14, 16
Lebedev - 3
S. Bugach - 4
Paris - 7
Povolotsky - 10, 12, 15, 17
Naomi Shemer - 18


LAMA LO Novo poimanje židovskog folklora te pretapanje tradicionalnog klezmer* stila s elementima jazza, klasike i etno glazbe, čine svaki novi nastup ovog ansambla iznimnim događajem. Varijacije na dobro poznate klezmer i freylekh teme okosnica su repertoara ove skupine podjednako kao i moderna izraelska glazba. Lama Lo su 1999. godine osnovali glazbenici iz bivšeg Sovjetskog Saveza, da bi već naredne godine sudjelovali na Tsfat festivalu klezmer glazbe gdje su dočekani s velikim simpatijama publike kao i organizatora festivala te proglašeni "otkrićem festivala". Izvedbe Lama Lo doživjele su brojne izraelske radio i televizijske snimke. Godine 2000. ansambl je nagrađen počasnom diplomom za sudjelovanje na Trećem međunarodnom moskovskom festivalu židovske kulture, a krajem iste godine ansambl je osvojio i drugu nagradu na telavivskom natjecanju etno glazbe. Solist Roman Kekhman (klarinet / saksofon) 2002. godine proglašen je pobjednikom izraelskog natjecanja u židovskoj glazbi, a na Četvrtom međunarodnom glazbenom festivalu "Sharq Taronalari" (Orient Sounds / Zvuci Istoka) u Samarkandu 2003. godine Lama Lo je osvojio i značajno Unescovo priznanje za dijalog među kulturama. Jednako tako Lama Lo su prije toga bili pobjednicima i brojnih drugih festivala: Moskva 2000, Minsk i Tel Aviv - 2001, Ashdod - 2002, Tel Aviv - 2003...
Okosnicu Lama Lo ansambla čini zapravo Jeruzalemski glazbeni trio. Osnovala ga pijanistica Bella Krasin i uz nju čine ga još Roman Kekhman (klarinet / saksofon) i Yakov Entin (violina / gitara / kontrabas), a kao trio podjednako su uspješni, nagrađivani i rado pozivani na sve meridijane svijeta.

LAMA LO A new view of the Jewish folklore and the combination of the traditional Klezmer style with elements of jazz, classical and ethnic music make every performance of this ensemble an outstanding event. Variations on the well-known Klezmer and Freilaches themes as well as modern Israeli music are parts of the ensemble's repertoire. The Lama Lo! (Why Not!) ensemble was founded in 1999 in Jerusalem, Israel, by musicians from the former USSR. In July 2000 the ensemble participated in the Tsfat Festival of Klezmer Music. It was enthusiastically received by the general public as well as the festival organizers and was declared "the Discovery of the Festival". The ensemble's performance was recorded and broadcast by Israeli radio and TV. In September 2000 the ensemble was awarded an honorable diploma of the 3rd International Moscow Festival of Jewish Culture, and in December of the same year the ensemble won second prize in the Tel-Aviv Ethnic Music Competition.

* Klezmer glazba izvorno se vezuje uz naselja i geta istočne Europe, gdje su putujući židovski glazbenici, poznatiji kao "klezmorimi" uveseljavali mještane, osobito u prigodama vjenčanja, sve dok ih nisu desetkovali nacistički i staljinistički progoni. Klezmer se nadahnjuje svjetovnim melodijama, u narodu popularnim plesovima, ali i melodijama i napjevima poznatim iz židovske liturgije (hazanut, nigunim...) a koja se prakticira pri molitvama i u sličnim religijskim prigodama.
Kako je kroz svoju povijest dolazio u doticaj s brojnim utjecajima slavenske, grčke, turske, arapske, ciganske, a kasnije i američke jazz glazbe, izvorni je klezmer doživio brojne transformacije u tempu, ritmu, odnosu prema disonantnim elementima i improvizaciji te stekao iznimnu sposobnost transformabilnosti i prilagodljivosti, a to je opet učinilo da bude rado prihvaćan i dočekivan diljem svijeta, pa se bez pretjerivanja može reći da danas ponovo doživljava iznimno snažan procvat.