O FESTIVALU

PROGRAM  

NAGRADE

NOVOSTI 

ULAZNICE

SPONZORI

ABOUT FESTIVAL

PROGRAMME

AWARDS

NEWS 

TICKETS

SPONSORS

Podrumi Dioklecijanove palače  Diocletian's Basement Halls 13. VIII 2005. u 21.00

DRAMSKI ANSAMBL DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Redateljica  Director
DORA RUŽDJAK

Dora Ruždjak - zasigurno najtraženija hrvatska redateljica nakon hvaljenih opernih režija i hit-mjuzikla "Chicago", u Dubrovniku postavila remek-djelo Ramuza i Stravinskog rijetko izvedeno u integralnom obliku.

Definitely the most sought-after Croatian theatre director, after the acclaimed directons of operas and the hit musical Chicago, stages in Dubrovnik the masterpiece by Ramuz and Stravinsky
seldom performed in its integral form.

"Fatalan susret  vojaka i Vraga u Kutovima dubrovačke tvrđave."
Vjesnik, Dubravka Vrgoč

"Izvrsna glazbena i scenska igra s vječnim pitanjima."
Jutarnji list, Branimir Pofuk

Prijevod: dr. Vjeran Zuppa
Redateljica: Dora Ruždjak Podolski
Dirigent: Dragan Sremec
Scenograf: Miljenko Sekulić
Kostimografkinja: Barbara Bourek
Oblikovanje svjetla: Zoran Mihanović
Autor projekcija: Igor Pauška
Scenski pokret: ansambl

Igraju:

Pripovjedač: Krešimir Mikić
Vojak: Radovan Ruždjak
Vrag: Daria Lorenci
Princeza: Saša Naumov

Glazbenici:
Ivan Novinc, violina
Marija Pavlović, klarinet
Marin Zokić, truba
Matija Novaković, fagot
Juraj Janjić, trombon
Denis Ajduković, kontrabas
Ivan Lukšić, udaraljke

Priču o vojaku skladao je Igor Stravinski u suradnji sa švicarskim romanopiscem Charles- Ferdinandom Ramuzom. Prvi svjetski rat u Europi i Ruska revolucija su odvojili Stravinskog od njegovog obiteljskog imanja i njegovih izdavača. Stravinski, Ramuz i dirigent Ernest Ansermet odlučili su osnovati «putujuću družinu u kojoj bi bilo samo nekoliko svirača, a čije bi predstave bile pokretne i izvodile se po švicarskim selima. Tako je nastala i Priča o vojaku, namijenjena «čitanju, izvođenju i plesanju». Premda je predstava niskobuđetna te je predviđena za samo tri glumca, jednu plesačicu i sedam instrumenata, Stravinski nije imao sredstva za produkciju. Mecena i amater klarinetist Werner Reinhardt je velikodušno financirao produkciju: «platio je za svakoga i za sve» - ispričao je skladatelj. Iz zahvalnosti mu je Stravinski dao rukopis Priče o vojaku te skladao za njega Three pieces fo Clarinet Soloi L’Histoire du Soldat Concert Suiteu trio aranžmanu. Prva izvedba Priče o vojaku je bila uspješna. No, premijera je ujedno bila i zadnja izvedba. Zbog izbijanja epidemije španjolske gripe (koja je ubila skoro 20 milijuna ljudi u Europi i 500 tisuća u Americi) sve su koncertne dvorane bile zakonom zatvorene. Djelo je tek ponovno izvedeno 1924. godine. Priča o vojaku je varijanta legende o Faustu - siromašni vojnik prodaje dušu Vragu radi mladosti, bogatstva i moći. Stravinski se ponovo vraća ovoj temi 30 godina kasnije u operi Život razvratnika te se tako pridružuje Berliozu, Lisztu, Wagneru, Gounodu, Mahleru, Rachmaninoffu, Busoniu i drugima koji su također bili inspirirani Faustovom legendom. U skladu s germanskom tradicijom, Goethe na kraju završava priču Faustovim otkupom grijeha. U skladu s francuskom tradicijom, Stravinski i Ramuz ga šalju u pakao. Utjecaj jazza prepoznatljiv je u Priči o vojaku. U knjizi Expositions and Developments, koju je napisao zajedno s Robertom Kraftom, Stravinski piše o jazzu kao «potpuno novom zvuku u mojoj glazbi, stoga Priča... označava moj konačan prekid s ruskom školom».